preskoči na sadržaj

Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli

Login

ured@os-vkovacica-humnasutli.skole.hr

RADNO VRIJEME

KONTAKTI

_______________________

E-DNEVNIK UPUTE ZA RODITELJE

__________________________

 

 

______________________________

Eko-projektni dan "Zaštita voda"

TURIZAM OČIMA MLADIH

 

_________________

PROJEKT BALTAZAR

PROJEKT "ZALOGAJČEK 2"

___________________

 

Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli

________________________

 DAN DAROVITIH

_________________________

JAVNI POZIV ZA PONUDE

__________________________

LIKOVNA KULTURA

ETNO ELEMENTI
U DRUŠTVENIM IGRAMA

________________________

PODUZETNIŠTVO U PODRUČJU LIKOVNE KULTURE

____________________

KATALOG I CIJENE PROIZVODA
2015./16.

________

OPIS RADA- UZ GLAŽUTA

Babica i Dedek v keramiki

Keramičari-fotogalerija

_____________________

ISTRAŽIVAČKI RAD

TRADICIJSKA JELA
HUMSKO-SUTLANSKOG KRAJA
____________________

JEDINSTVENI  ZAGORSKI   STOL  u tehnici terakote

_______________________

DIZAJN U ETNO KULTURI HRVATSKOG ZAGORJA

ETNO  DIZAJN  U  KERAMICI

__________________________________

____________________________

 

ne bacajte plastične čepove.....

_____________________________

 

BESPLATNO RJEŠAVANJE ZADATAKA IZ MATEMATIKE

O Š Viktora Kovačića

Comenius Hrvatsko-Poljski

PRAZNOGLAVICA

 

LIKOVNA SKUPINA

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 10. 6. 2015.

Ukupno: 197631
Ovaj mjesec: 1407
Ovaj tjedan: 286
Danas: 140
JELOVNIK

JELOVNIK

 

 

 

 

 

POPIS UDŽBENIKA

 

UDŽBENICI

1.r. 5.r.
2.r. 6.r.
3.r. 7.r.
4.r. 8.r.

 

2017./ 2018.

 

 

 

 

 

 

Hum na Sutli

 

Počeci školstva u humskom kraju vezani su uz PŠ Taborsko. Prvi dragocjeni zapis u Spomenici za nižu pučku školu u Taborskom potječe iz 1884. godine. U njoj je zabilježeno da je „prvi početak pučke škole u Taborskom učinjen 1841. godine kada je iznajmljena mala i priprosta soba za školu“. U tom prostoru škola je ostala do 1846. godine kada je izgrađena zgrada u kojoj i danas djeluje škola Taborsko. Prvi učitelj bio je Vjekoslav Cerovski.

Prema podacima iz Spomenice, školske godine 1884. u svagdanju školu bilo je upisano 185 dječaka i 154 djevojčice, a 30 dječaka i 31 djevojčica bili su upisani u opetovnu školu. Tu školu pohađala su djeca sa završenim četvrtim razredom, a dolazili bi uglavnom na praktične vježbe i rad u vrtu dva do tri puta tjedno. Školski odbor u sastavu predsjednik Josip Jecman, taborski župnik, te članovi Vatroslav Berc, općinski načelnik, Dragutin pl. Kunović, Stjepan Debeljak, Mihalj Kunštek, Franjo Večerić i učitelj Filip Šlogar upoznao se sa Okružnicom Visoke kraljevske zemaljske vlade, koja skreće pažnju učiteljima da vode strogu brigu o školskim vrtovima, jer će na osnovi aktivnosti u tom pogledu stjecati pravo na posebne petogodišnje doplatke. Iz podatka je vidljivo da je školski vrt te godine imao 1572 komada divljih i 174 komada oplemenjenih voćaka.

Kraljevska kotarska oblast iz Pregrade potakla je 1889. preuređenje školske zgrade u Taborskom, koje je trajalo do 1891. nakon preuređenja i dobivanja još jedne učionice došlo je do povećanja učiteljskog osoblja. Uz Filipa Šlogara djecu su poučavali učiteljica Jelka Hudjekova i vjeroučitelj Blaž Trbuljak. Iz godine 1891. su i prvi podaci o fondu školske knjižnice koji je povećan izdanjima Matice hrvatske i Društva sv. Jeronima, te je knjižnica i čitaonica imala dva odjela, učenički sa 78 naslova i narodni ili pučki sa 127 naslova pojedinih knjiga.

U školi Taborsko od samih se početaka vodila „stroga briga o školskom vrtu“ te su se djeca obučavala oplemenjivanju voćaka, a 1905. učitelj Martin Jurić osnovao je Hrvatsku seljačku zadrugu.

Početkom školske godine 1928./29. u školi su zasijale prve električne žarulje. Općinsko čelništvo pobrinulo se za stupove i instalaciju, a župnik Stjepan Peček dopustio je spoj na električni vod pri crkvi.

 

Pučka škola u Prišlinu otvorena je 2. studenoga 1872. godine, ponajviše zaslugom župnika Ivana Petranovića. Prvi đaci ispunili su prostor dviju učionica, a o radu te škole do 1914. godine postoje vrlo šturi podaci u školskim i župnim spomenicama. Spomenicu škole Prišlin od 1914.do 1931. godine vodi „ravnajući učitelj“ Milan Cvjetko. 1931. godine školu Prišlin polazilo je “sviju skupa 220.djece“. Od 1932. do 1958. godine, kada škola Prišlin postaje područna škola centralne škole Druškovec, spomenicu potpisuju Vdović Nada, Ljudevit Vinković, Gašo Kirin, Zora Salopek, Vjera Majerić, Petar Kovačević, Ruža Odžić, Ivka Jaganjac, Ljubo Martinović. Početkom 1956./57. školske godine OPZ Prišlin ustupila je školi jednu prostoriju u zgradi zadruge, te je tako bilo omogućeno otvaranje petog razreda. Pet odjeljenja uključivalo je ukupno 240 učenika, s kojima su radila svega 3 učitelja. Školske godine 1957./58. bio je otvoren i šesti razred.

Zadnji zapis u Spomenici područne škole Prišlin upisao je na kraju školske godine 1970./71. tadašnji voditelj škole Vlado Kolarec. Te školske godine područnu školu Prišlin polazila su ukupno 84 učenika. Tijekom 1971. godine uz staru zgradu škole Prišlin, građena je nova zgrada sa prostorom za školsku kuhinju i stanom za učitelje.

Prema podacima iz spomenice, u školi Prišlin je kao učitelj radio i poznati književnik Janko Leskovar, a tu je službovao i dječji skladatelj i pedagog Vladimir Tomerlin.

 

Škola u Lupinjaku počela je s radom početkom školske godine 1934./35. U školskoj godini 1944./45. učenici Lupinjaka, Strmca i Klenovca nastavu su pohađali u Taborskome, jer je zgradu škole u Lupinjaku zaposjela vojska. U ratu oštećenoj školskoj zgradi u Lupinjaku, nastava je opet počela tek 1949 godine.

 

Pedesetih godina 20. stoljeća na području današnje općine Hum na Sutli, javile su se velike teškoće u provođenju reforme odgoja i obrazovanja, koje su se naročito očitovale u pomanjkanju prostora za izvođenje nastave i u nedostatku nastavničkog kadra. Kako bi se riješio prostorni problem, u Druškovcu je 1957. kupljena stambena zgrada i u njoj je počela nastava za učenike I. – IV. razreda. Te godine za učenike nižih razreda nastava se odvijala u školama Taborsko, Prišlin, Lupinjak i Druškovec, a peti i šesti razred učenici su mogli pohađati u Prišlinu i Taborskome.

U osiguranju školskog prostora posebno su bili aktivni mještani Druškovca i okolnih sela, koji su na obližnjoj ciglani napravili 75.000 cigala te podigli zgradu s četiri učionice, dva stana i drvarnicom. Organizator akcije bio je Maks Jutriša iz Druškovca.

Školske godine 1958./59. u toj zgradi je organizirana nastava za učenike viših razreda osnovne škole, te je škola u Druškovcu, odlukom Narodnog odbora općine Pregrada, postala centralna škola, a ostale škole na našem području postaju područne škole. Nastavu je realizirao vrlo mali broj nastavnika, koji je radio u dvije smjene i predavao predmete prema svojem afinitetu i potrebama škole. Znatnije kadrovsko pojačanje zbilo se 1959. i 1960. godine dolaskom mladih učitelja, od kojih su neki u školama naše općine proveli cijeli svoj radni vijek.

 

No, problem školskog prostora i dalje je bio prisutan, pa je dio učenika viših razreda školske godine 1960./61. pohađao nastavu u OŠ Rogatec. Za njih je nastava bila organizirana na hrvatskom jeziku. Međutim, organizacijom rada u školi Rogatec bili su nezadovoljni učitelji, učenici i roditelji, pa je 1963. pronađeno rješenje za organizaciju kompletne nastave na našem području. Tvornica stakla Straža ustupila je za potrebe školstva još neizgrađen objekt na Brodu, popularno zvan Kuglana.

Objekt je adaptiran, uređene su 4 učionice i prostor za školsku administraciju. Škola u Humu na Sutli postaje centralna škola, s područnim školama Druškovec, Lupinjak, Prišlin i Taborsko. U školama Prišlin, Taborsko i Lupinjak nastava je organizirana za učenike I.-IV. razreda, u Druškovcu od I.-VIII., a u Humu na Sutli od V.-VIII. razreda. Nastava je u tako organiziranoj školi započela 1. rujna 1963. godine, a takva se organizacija zadržala sve do osamdesetih godina. U to vrijeme škola nosi ime po sekretaru SKOJ-a Josipu Debeljaku.

 

Za učenike nižih razreda 1968. godine u Gornjem Breznu je otvorena i peta područna škola Brezno, a nastava se do današnjih dana odvija u dva kombinirana razredna odjela.

 

Zbog nedostatka specijaliziranih učionica, kabineta, školskih igrališta i dvorane, oskudice nastavnih sredstava i pomagala, sve više se javlja potreba za gradnjom novog školskog objekta koji bi odgovarao potrebama suvremene nastave.

Kamen temeljac za novu školu u Humu na Sutli položen je 27. travnja 1978., a projekt je osiguralo Društvo arhitekata Hrvatske, koje je u sklopu obilježavanja godišnjice rođenja arhitekta Viktora Kovačića, raspisalo među svojim članovima natječaj za izradu projekta osnovne škole u Humu na Sutli. Najboljim je ocijenjen projekt Nenada Paulića iz Arhitektonskog studija Zagreb.

Nova zgrada centralne škole izgrađena je 1980., dok je športska dvorana izgrađena godinu dana kasnije. U novoizgrađenoj školskoj zgradi nalazi se 12 specijaliziranih učionica, 3 kabineta, školska kuhinja s blagovaonicom, knižnica, garderoba, zbornica, prostor za školsku administraciju te ulazni hol koji ima višenamjensku funkciju. Od 1. rujna 1980. godine svi učenici viših razreda nastavu pohađaju u novoj školskoj zgradi, a tu su i četiri niža razreda. Za učenike viših razreda organiziran je školski prijevoz. Tih godina osnovnu školu u Humu na Sutli polazi oko 800 učenika.

Od 1991. godine škola nosi naziv po arhitektu Viktoru Kovačiću (1874.-1924.) čiji je otac porijeklom iz Prišlina.

 

Ravnateljica: Biserka Špiljak, prof.




preskoči na navigaciju