Učiteljica Dunja Špoljar u sklopu Erasmus plus KA1 projekta Influencajmo zeleno! sudjelovala je na tečaju Greener school for a sustainable future: climate change education. od 23.7.2023 – 29.7. 2023. u Reykjaviku, Island.

Prva je probila led u zemlji leda i vatre te se uputila na usavršavanje o ekološkoj školi za održivu budućnost.

Dobrodošli na Island, otok/državu na kojem je većina vozila električna, uključujući i javni prijevoz, a sva ta električna energija je zelena, gdje autobus ne kreće ako niste vezani, gdje je sumrak u ponoć, gdje aktivan vulkan koji riga lavu ne plaši baš nikog osim ponekog turista, gdje 12 °C osjećaš kao naših 20, čiji je glavni grad mlađi od zgrade u kojoj je moja područna škola, ali jezik najstariji u izvornom obliku, gdje je stopa kriminaliteta među najnižima na svijetu, a broj prodanih i pročitanih knjiga po stanovniku najveći (…Hmmm, je li to možda povezano? …), gdje su snimali i Netflix (Black mirror) i HBO (GOT), gdje je parlament odlučio da su svi Islanđani katolici koji se automatski rođenjem upisuju u crkvu, ali ubrzo svi iz crkve izlaze zbog velikih crkvenih poreza (ili grade crkvu u vlastitom dvorištu), gdje svi vjeruju u trolove i patuljke, gdje osnovnoškolci većinu ljeta rade na javnim radovima, gdje je toliko skupo da je Stradun u špici sezone bagatela!

mr. Dunja Špoljar

Influencajmozeleno!

Disclamer:
Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovorima za njih.

Učiteljica Danijela Kolarić sudjelovala je na tečaju „Culture and heritage-a sustainable lifestyle connected with the local enviroment“, 20.-26.8. 2023., Island

Pomalo je kliše reći- „Riječi ne mogu opisati…“, no taj kliše zaista vrijedi za nevjerojatan Island! Zemlja čija je geološka starost svega 15 milijuna godina se nalazi na dvije kontinentalne ploče (među kojima se može hodati i roniti) nam pruža mogućnost vidjeti iskonsku Zemlju u nastajanju. Moć vulkana i gejzira, stalni potresi zbog gibanja kontinentalnih ploča (da, otok naraste svake godine 5 cm!), preko 10000 slapova, jedinstvena flora i fauna i sve to okrunjeno veličanstvenom Aurorom borealis.

Tečaj „Culture and heritage-a sustainable lifestyle connected with the local enviroment“ me je po drugi put odveo na Island. Otočani kojima je stalo do prirode, svog otoka, svoje povijesti i kulture i jezika, zelena energija i priroda koja ostavlja bez daha-Island je gotovo klimatski neutralan, ali klimatske promjene su stigle i do njega. Ostala sam bez riječi kada sam ponovo posjetila glečer Sólheimajökull, bila sam na njemu 2022. na gotovo isti datum u kolovozu i nisam mogla vjerovati koliko ga je nestalo. Netko kraj mene tko je vidio moj izraz lica i suze je rekao: „You see te difference, don’t you?“, a ja nisam mogla odgovoriti-samo sam kimala glavom. Klimatske promjene utječu na svakog pojedinca, na svaku zemlju, tako i na Island na kojem slapovi umiru, a spomenuti glečer se smanjio za 900m u posljednjih deset godina.

I da, pojedinac može puno učiniti, jer promjena počinje od samoga sebe i onda možemo utjecati na druge

#infuluencajmo zeleno!

Danijela Kolarić, dipl. ing.

Disclamer:
Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovorima za njih.

Promijeniti učenje o ekologiji potaknulo je učiteljice Brankicu, Mihaelu i Jadranku da se upute na Cipar i sudjeluju na tečaju „Environmental and Outdoor Education in Non-formal settings“ . Cipar je najistočniji otok up Sredozemnom moru i treći po veličini u Sredozemlju, otok s najviše sunčanih dana u mediteranskom području, samo 60 dana u godini sunce ne sja. . Cipar je kao država ekološki osviještena i posvećena je strogoj brizi za okoliš. Primjer su bojleri koji se nalaze na krovovima kao i solarni paneli na struju te paneli za toplu vodu. Također, toaletni papir bacaju u kante, a ne wc školjke kako im se cijevi ne bi zaštopale. Suša i nedostatak vode veliki je problem na Cipru koji uvozi velike količine pitke vode. Glavni grad Cipra podijeljen je na dva dijela – turski i grčki s vlastitim graničnim prijelazom. Ciprani nikad nikamo ne žure – sve se radi polako, mirno, odmjereno. Kako se uči u neformalnom okruženju – slike govore sve.

Disclamer:
Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovorima za njih.