Osnovna škola Viktora Kovačića Hum na Sutli

Osnovna škola Viktora Kovačića pokriva upisno područje cijele Općine Hum na Sutli, a u svom sastavu  danas uz matičnu ima i četiri područne škole: Druškovec, Prišlin, Lupinjak i Brezno, koje su od matične škole udaljene 4 – 8 km. PŠ Taborsko je prestala s radom budući da  se posljednjih godina ni jedno dijete nije upisalo u ovu školu.

Školske godine 2019./2020. upisano je ukupno 344 učenika, 181 u razrednoj i 163 u predmetnoj nastavi, u ukupno 23 razredna odjela. U matičnoj školi su 4 odjela nižih razreda, 8 odjela viših razreda te jedan odjel produženog boravka. U područnim školama imamo ukupno 11 odjela od 1.- 4. razreda. Ove godine smanjen je broj razrednih odjela u PŠ Druškovec koja ima jedan kombinirani razredni odjel 1. i 3. razreda te dva čista razredna odjela. U PŠ Lupinjak i PŠ Brezno rad se odvija u dvije kombinacije, dok u PŠ Prišlin imamo 4 čista razredna odjela. Posljednjih godina sve je izraženiji trend upisa djece u matičnu školu, dok se broj učenika u područnim školama značajno smanjuje.  Nastava je organizirana u jutarnjoj smjeni u svim školama, uz iznimku 4. razreda matične škole koji zbog povećanja broja učenika i nedostatka prostora radi u međusmjeni.

U školi je zaposleno ukupno 54 zaposlenika, od čega je 16 učitelja RN, 21 učitelj PN, 3 stručne suradnice (defektologinja, psihologinja i knjižničarka), ravnateljica te 13 zaposlenika koji rade na administrativno-tehničkim poslovima. Imamo 4 učitelja koji istovremeno rade na dvije ili čak tri škole.

Rad i aktivnosti Škole u proteklom razdoblju:

Osnovna škola Viktora Kovačića 15. travnja 2005. godine dobila je status Međunarodne ekoškole. Kroz program ekoškole promiče se odgoj za okoliš i potiču aktivnosti za održiv razvoj. Školske godine 2005./2006. bili smo jedna od 49 škola u Republici Hrvatskoj u kojoj se eksperimentalno provodio HNOS, a 2007./2008. bili smo uključeni u program eksperimentalnog samovrednovanja rada škole. Iskustva iz tih projekata prenosili smo i drugim školama, a sigurno je da su značajno  utjecala na naš rad jer u školi kontinuirano nastojimo promicati istraživačku, izvanučioničku i terensku nastavu,  različite oblike i metode rada, a u skladu s mogućnostima obnavljati opremu i uvoditi nove tehnologije.

Samovrednovanje rada škole kontinuirano provodimo, a rezultate ugrađujemo u školski razvojni plan.

Od 2010. do 2012. godine bili smo uključeni u naš prvi međunarodni  COMENIUS projekt bilateralnog školskog partnerstva te smo sa školom iz Poljske radili na projektu „Sličnosti i razlike tradicionalnih kuhinja Hrvatskog zagorja (Hrvatska) i Regije Mazowieckie (Poljska)“.

Na natječaju Hrvatske radiotelevizije, a u sklopu emisije „Slušaj kako zemlja diše“, naša je škola 2013. godine osvojila 1. mjesto za najljepši školski vrt kontinentalne Hrvatske te Zlatnu plaketu HRT-a za najljepši školski vrt u Republici Hrvatskoj, što nam daje poticaj da i dalje vodimo posebnu brigu o uređenju našeg školskog okoliša, parka, cvjetnjaka, voćnjaka i dva velika školska vrta.

Prepoznatljivosti naše škole doprinosi i rad Učeničke zadruge „Glažuta“, čiji je cilj razvijanje učeničkog poduzetništva, praktičan rad učenika, kao i njegovanje tradicije i zavičajne prepoznatljivosti kroz rad raznih sekcija zadruge. Zadnjih godina uspješno se nadograđuju i razvijaju aktivnosti u projektu „Etnodizajn u keramici“. Osim likovne grupe i keramičara, u rad zadruge uključeni su i cvjećari, povrtlari, uzgajivači ljekovitog bilja te mali zadrugari i likovnjaci područnih škola.

U cilju uvođenja promjena i unaprjeđivanja rada, razvoja vještina i kompetencija učenika, kontinuirano radimo na različitim internim projektima na razini škole i lokalne zajednice vezanim uz očuvanje tradicijskih jela i običaja, očuvanje kulturne baštine , ekoprojektima vezanim uz zaštitu okoliša, uštedu energije i zdravu prehranu. Stručna služba škole kroz različite školske mini projekte i projekte unutar županije radi na poboljšanju navika učenja i motivacije, razvoju socijalnih vještina i kompetencija učenika. Posljednjih godina, osim dodatnog rada s učenicima s teškoćama u razvoju,   intenzivno radimo na unaprjeđivanju rada s darovitim učenicima i to kroz 3 školska projekta i županijski projekt Lumen. Projekt „Mali centri izvrsnosti“ namijenjen je učenicima 1.- 4. razreda, a realizira se kroz radionice za pojedina područja za koja su se opredijelile učiteljice u matičnoj i područnim školama. Projekt „Sat +“ namijenjen je učenicima predmetne nastave, a cilj je promicanje znanosti, razvijanje istraživačkog načina rada te mentorskog rada s učenicima. U školi djeluje i grupa „Radoznalci“ s ciljem prepoznavanja jakih strana i osnaživanja učenika u pojedinim područjima.

Škola je na natječaju CARNET-a 2015. godine odabrana za sudjelovanje u pilot projektu e-Škole kao jedna od 150 škola. Kroz taj projekt uspješno smo podigli digitalnu zrelost naše škole i razvijali digitalne kompetencije nastavnog i nenastavnog osoblja te i dalje razvijamo digitalne sadržaje u nastavi, prilagođavamo načine učenja i poučavanja novom informatiziranom okolišu. Uvedeni su e-dnevnici,  škola je dobila vrlo vrijednu IKT opremu – prijenosna računala i tablete za rad učitelja i učenika, provedeni su potrebni infrastrukturni radovi za pristup Internetu, od 2017. do  2019. godine od strane CARNET-a izrađena je bežična mreža u matičnoj školi  i u svim područnim školama. Učitelji sudjeluju na stručnim usavršavanjima i dodatnim online edukacijama vezanim uz primjenu IKT-a u nastavi i radu.

Od ove 2019./2020. školske godine nastojimo raditi i prema smjernicama Cjelovite kurikularne reforme „Škola za život“ te se i na tom području učitelji dodatno educiraju i uvode promjene temeljem novih predmetnih kurikuluma u pojedinim  razredima, ali i u ostalim odgojno-obrazovnim područjima rada škole razvijanjem integriranih sadržaja zdravstvenog odgoja, građanskog odgoja i obrazovanja i ostalih međupredmetnih tema. Nastavljeno je opremanje škole informatičkom opremom i od strane MZO.

Stalno stručno usavršavanje i osposobljavanje učitelja jedan je od prioriteta naše škole, a posebno je vrijedno iskustvo uključivanja učitelja u Erasmus KA1 projekte, koji omogućuju učiteljima stjecanje novih iskustava kroz mobilnosti i edukaciju u drugim državama EU. Prvi takav projekt „Inovativni učitelj - kreativna škola - motivirani učenik“ realizirali smo 2017. /2018. školske godine, a u tijeku je i drugi KA1 projekt „Inovativni poticaji u učionici 21. stoljeća“ u sklopu kojeg će 13 naših učitelja realizirati svoja stručna usavršavanja u raznim školskim sustavima EU.  

Naši učenici i učitelji uključeni su i u dva nova međunarodna Erasmus+ KA2 projekta: „Žene mijenjaju svijet“ u kojem su nam partneri škole iz Italije i Španjolske te „Zaboravljene igre – nezaboravno igranje“ u partnerstvu sa školama iz Slovenije, Češke i Slovačke. Ti projekti provode se već drugu godinu, a uključuju mobilnost, odnosno razmjenu učenika. Tako su krajem 2018./2019. školske godine naši učenici aktivnosti iz prvog projekta realizirali u Terrassiniju na Siciliji, a u sklopu drugog projekta u mjestu Lipany u Slovačkoj.  Krajem 2018./2019. školske godine i mi smo bili domaćini učenicima iz Rohateca, Lipanya i Šentjerneja za aktivnosti projekta „Zaboravljene igre – nezaboravno igranje“, a početkom ove godine ugostili smo učenike iz Sicilije i Kanarskih otoka radeći na projektu „Žene mijenjaju svijet“.

Za kvalitetan rad škole nužni su i dobri materijalni uvjeti. Naša škola radi na 5 lokacija, u ukupno 7 zgrada. Većina zgrada je starijeg datuma i nužni su stalni popravci i adaptacije, hitne intervencije i sanacije. Tijekom 2016. i 2017. godine sredstvima osnivača KZŽ, ali i uz sufinanciranje Općine Hum na Sutli, izvršena je sanacija i rekonstrukcija krovišta na zgradama PŠ Prišlin i PŠ Lupinjak, obnovljene su fasade, sanitarni čvorovi. Za dodatno opremanje i poboljšanje materijalnih uvjeta rada iznimno su dragocjene i donacije i pomoć lokalnih obrtnika i poduzeća, a posebno tvornice Vetropack Straža.

U srpnju 2019. godine završena je energetska obnova zgrade matične škole OŠ Viktora Kovačića. Investitor je bila Krapinsko-zagorska županija kao osnivač škole, a projekt je u suradnji s REGEOM proveden kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija, Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije“. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosila je oko 4 milijuna i 700 tisuća kuna, od čega je 2 milijuna i 800 tisuća kuna bilo osigurano kroz bespovratna sredstva EU, a ostatak sredstava osigurala je KZŽ.  U sklopu energetske obnove povećana je toplinske zaštita krova iznad grijanog prostora, toplinske zaštite stropa prema negrijanom prostoru, izvršena je zamjena vanjske stolarije, limarije, dijela  unutarnje rasvjete, ugradnja novog sustava grijanja te je obnovljena fasada radi  povećanja toplinske zaštita vanjskog zida.

Općina Hum na Sutli kontinuirano sufinancira mnoge projekte i programe iznad pedagoškog standarda – školu u prirodi, maturalni izlet i ostale izlete učenika, terensku i izvanučioničku nastavu, produženi boravak, prijevoz učenika. Potiče rad darovitih učenika kroz osiguranje prigodnih poklona za najuspješnije učenike, a godinama sufinancira i prehranu za učenike.

Zadnjih nekoliko godina škola je uključena i u projekt „Zalogajček“ koji se provodi u suradnji s razvojnom agencijom ZARA, a koji se također odnosi na sufinanciranje prehrane učenika lošeg socijalnog statusa.

Na kraju ističemo ono što je svakoj školi najvažnije, a to su postignuća i uspjesi njenih učenika. Učenici naše škole tradicionalno se uključuju u mnogobrojna natjecanja, susrete, smotre, natječaje. Posebno smo ponosni na uspjehe i sudjelovanja učenika na državnoj razini natjecanja koja su ostvarili na području ekologije, a zadnjih godina i na sportskim natjecanjima. U pojedinačnim natjecanjima zapažene rezultate postižu u području biologije, kemije, fizike, sve više i matematike, pa se može reći da smo u lokalnom okružju i u srednjim školama koje naši učenici upisuju prepoznatljivi po uspjesima u prirodoslovnom području.

Kao pogranična škola dodatno smo motivirani da se razvijamo i napredujemo u skladu s europskim vrijednostima i smjernicama. Izuzetno nam je važno da kvalitetom svog rada izgradimo konkurentnost, prepoznatljivost i dobar status škole u našem okruženju i da našim učenicima osiguramo razvoj svih njihovih potencijala, uspješan nastavak školovanja te da ih što bolje pripremimo za suvremene potrebe društva i svijet rada.

U Humu na Sutli, 10. lipnja 2020.

                                                                                                       Ravnateljica:

                                                                                                       Biserka Špiljak, prof.

Naše školske spomenice svjedoče o dugačkoj tradiciji školstva u humskom kraju. Prvi dragocjeni zapis u Spomenici za nižu pučku školu u Taborskom potječe iz 1884. godine. U njoj je zabilježeno da je „prvi početak pučke škole u Taborskom učinjen 1841. godine kada je iznajmljena mala i priprosta soba za školu“, a prvi je učitelj bio Vjekoslav Cigrovski. Godine 1846. izgrađena je školska zgrada u kojoj su u 170 godina mnogi humski đaci započeli svoje obrazovanje.

Prema podacima iz Spomenice, školske godine 1884. u svagdanju školu bilo je upisano 185 dječaka i 154 djevojčice, a 30 dječaka i 31 djevojčica bili su upisani u opetovnu školu. Tu školu pohađala su djeca sa završenim četvrtim razredom, a dolazili bi uglavnom na praktične vježbe i rad u vrtu dva do tri puta tjedno. Tadašnji Školski odbor, u kojem su bili predsjednik Josip Jecman, taborski župnik te članovi Vatroslav Berc, općinski načelnik, Dragutin pl. Kunović, Stjepan Debeljak, Mihalj Kunštek, Franjo Večerić i učitelj Filip Šlogar, upoznao se sa Okružnicom Visoke kraljevske zemaljske vlade, koja skreće pažnju učiteljima da vode strogu brigu o školskim vrtovima, jer će na osnovi aktivnosti u tom pogledu stjecati pravo na posebne petogodišnje doplatke. Iz podataka je vidljivo da je školski vrt te godine imao 1572 komada divljih i 174 komada oplemenjenih voćaka.

Kraljevska kotarska oblast iz Pregrade potakla je 1889. preuređenje školske zgrade u Taborskom koje je trajalo do 1891. Nakon preuređenja i dobivanja još jedne učionice došlo je do povećanja učiteljskog osoblja. Uz Filipa Šlogara, djecu su poučavali učiteljica Jelka Hudjekova i vjeroučitelj Blaž Trbuljak. Iz godine 1891. su i prvi podaci o fondu školske knjižnice koji je povećan izdanjima Matice hrvatske i Društva sv. Jeronima, te je knjižnica i čitaonica imala dva odjela -  učenički sa 78 naslova i narodni ili pučki sa 127 naslova pojedinih knjiga.

U školi Taborsko od samih se početaka vodila „stroga briga o školskom vrtu“ te su se djeca obučavala oplemenjivanju voćaka, a 1905. učitelj Martin Jurić osnovao je Hrvatsku seljačku zadrugu. Zanimljive zapise u Spomenici za nižu pučku školu u Taborskom ostavio je i učitelj Rudolf Vukadinović, koji je u školi Taborsko radio 24 godine. Tako on navodi da je već 1927. godine osnovan pomladak Crvenog križa, a 4.ožujka 1928. godine osnovan je Radni odbor „Hrvatski radiša“ kako bi se otvorio put mladeži prema obrtu. Početkom školske godine 1929./30. u školi su zasijale prve električne žarulje. Električni vod od Tvornice stakla u Straži do župnog stana postojao je već od 1928. godine, pa je Uprava tvornice pristala da ispod cijene izvrši instalacije, a župnik Stjepan Peček dopustio je spoj na električni vod pri crkvi. U školskoj godini 1930./31. počeli su učenici ići na kupanje u Zdravstveni dom u Rogatcu, tri puta tijekom godine. 14. siječnja 1938. godine škola na Taborskom proširila se na peterorazrednu te je za tu svrhu iznajmljena jedna soba u novoizgrađenom Zadružnom domu u Taborskom, a 14. studenog te iste godine u prostorima Zadružnog doma redovnom obukom počeo je i šesti razred.

U kasnijim zapisima se navodi da je u listopadu 1942. godine u Zadružnom domu otvorena Mala škola i obdanište za djecu od 4.-7. godine, a vodile su je časne sestre iz reda „Učiteljica naše Gospe“.

Nakon škole Taborsko utemeljuje se i Pučka škola u Prišlinu koja je otvorena 2. studenoga 1872. godine, ponajviše zaslugom župnika Ivana Petranovića. Prvi đaci ispunili su prostor dviju učionica, a o radu te škole do 1914. godine postoje vrlo šturi podaci u školskim i župnim spomenicama. Školsku spomenicu za Narodnu osnovnu školu u Prišlinu od 1914. do 1931. godine vodi ravnajući učitelj Milan Cvjetko. 1931. godine školu Prišlin polazilo je “sviju skupa 220 djece“. Od 1932. do 1958. godine, kada škola Prišlin postaje područna škola centralne škole Druškovec, spomenicu potpisuju Vdović Nada, Ljudevit Vinković, Gašo Kirin, Zora Salopek, Vjera Majerić, Petar Kovačević, Ruža Odžić, Ivka Jaganjac, Ljubo Martinović. Prema dostupnim podacima, u školi Prišlin je kao učitelj radio i poznati književnik Janko Leskovar, a tu je službovao i dječji skladatelj i pedagog Vladimir Tomerlin.

Početkom 1956./57. školske godine OPZ Prišlin ustupila je školi jednu prostoriju u zgradi Zadruge te je tako bilo omogućeno otvaranje petog razreda. Pet odjeljenja uključivalo je ukupno 240 učenika, s kojima su radila svega 3 učitelja. Školske godine 1957./58. bio je otvoren i šesti razred.

Zadnji zapis u Spomenici područne škole Prišlin upisao je na kraju školske godine 1970./71. tadašnji voditelj škole Vlado Kolarec. Te školske godine područnu školu Prišlin polazila su ukupno 84 učenika. Tijekom 1971. godine uz staru zgradu škole Prišlin, građena je nova zgrada sa prostorom za školsku kuhinju i stanom za učitelje.

Inicijativa za izgradnju škole u Lupnjaku je prema pisanju u Spomenici taborske škole postojala  već 1928. godine, a 19. svibnja 1930. godine Komisija je u Lupinjaku na licu mjesta označila i odabrala mjesto gradnje i nacrt školske zgrade. Škola je svečano otvorena i počela s radom 30. rujna 1934. godine. U školskoj godini 1944./45. učenici iz Lupinjaka, Strmca i Klenovca nastavu su pohađali u Taborskome, jer je zgradu škole u Lupinjaku zaposjela vojska. U ratu oštećenoj školskoj zgradi, nastava je opet počela tek 1949. godine. Škola u Lupinjaku djeluje kao područna škola centralne škole u kojoj se održavala nastava za učenike nižih razreda. Kraće vrijeme postojao je i odjel 5. razreda te je nakon tog vremena u toj školi radilo desetak učitelja. Svakako je najpoznatija i najdugovječnija učiteljica bila Milica Cesarec, koja je u toj školi provela cijeli svoj radni vijek od 1. rujna 1959. do 31. kolovoza 2012. godine, sa ukupno 43 godine staža. Mirovinu je u toj školi dočekala i učiteljica Vera Kovačić, a kao učitelj škole u Lupinjaku pamti se i Alojz Očko.

Pedesetih godina 20. stoljeća na području današnje Općine Hum na Sutli, javile su se velike teškoće u provođenju reforme odgoja i obrazovanja koje su se naročito očitovale u pomanjkanju prostora za izvođenje nastave i u nedostatku nastavničkog kadra. Kako bi se riješio prostorni problem, u Druškovcu je 1957. kupljena stambena zgrada i u njoj je počela nastava za učenike od prvog do četvrtog razreda. Te godine za učenike nižih razreda nastava se odvijala u školama Taborsko, Prišlin, Lupinjak i Druškovec, a peti i šesti razred učenici su mogli pohađati u Prišlinu i Taborskome.

U osiguranju školskog prostora posebno su bili aktivni mještani Druškovca i okolnih sela koji su na obližnjoj ciglani napravili 75.000 cigala te podigli zgradu s četiri učionice, dva stana i drvarnicom. Organizator akcije bio je Maks Jutriša iz Druškovca.

Školske godine 1958./59. u toj zgradi je organizirana nastava za učenike viših razreda osnovne škole te je škola u Druškovcu, odlukom Narodnog odbora općine Pregrada, postala centralna škola, a ostale škole na našem području postaju područne škole. Nastavu je realizirao vrlo mali broj nastavnika, koji je radio u dvije smjene i predavao predmete prema svojem afinitetu i potrebama škole. Znatnije kadrovsko pojačanje zbilo se 1959. i 1960. godine dolaskom mladih učitelja, od kojih su neki u školama naše općine proveli cijeli svoj radni vijek.

No, problem školskog prostora i dalje je bio prisutan, pa je dio učenika viših razreda školske godine 1960./61. pohađao nastavu u zgradi OŠ Rogatec u Sloveniji. Za njih je nastava bila organizirana na hrvatskom jeziku. Međutim, organizacijom rada u školi Rogatec bili su nezadovoljni učitelji, učenici i roditelji, pa je 1963. pronađeno rješenje za organizaciju kompletne nastave na humskom području. Tvornica stakla Straža ustupila je za potrebe školstva još neizgrađen objekt na Brodu, tzv. Kuglanu.

Objekt je adaptiran, uređene su 4 učionice i prostor za školsku administraciju. Škola u Humu na Sutli postaje centralna škola, s područnim školama Druškovec, Lupinjak, Prišlin i Taborsko. U školama Prišlin, Taborsko i Lupinjak nastava je organizirana za učenike I.-IV. razreda, u Druškovcu od I.-VIII., a u Humu na Sutli od V.-VIII. razreda. Nastava je u tako organiziranoj školi započela 1. rujna 1963. godine, a takva se organizacija zadržala sve do osamdesetih godina. U to vrijeme škola nosi ime po sekretaru SKOJ-a Josipu Debeljaku.

Za učenike nižih razreda 1968. godine u Gornjem Breznu je otvorena i peta područna škola Brezno, a nastava se do današnjih dana odvija u dva kombinirana razredna odjela.

Zbog nedostatka specijaliziranih učionica, kabineta, školskih igrališta i dvorane, oskudice nastavnih sredstava i pomagala, sve više se javlja potreba za gradnjom novog školskog objekta koji bi odgovarao potrebama suvremene nastave. Kamen temeljac za novu školu u Humu na Sutli položen je 27. travnja 1978., a projekt je osiguralo Društvo arhitekata Hrvatske, koje je u sklopu obilježavanja godišnjice rođenja arhitekta Viktora Kovačića među svojim članovima raspisalo natječaj za izradu projekta osnovne škole u Humu na Sutli. Najboljim je ocijenjen projekt Nenada Paulića iz Arhitektonskog studija Zagreb.

Nova zgrada centralne škole izgrađena je 1980., dok je športska dvorana izgrađena godinu dana kasnije. U novoizgrađenoj školskoj zgradi nalazi se 12 specijaliziranih učionica, 3 kabineta, školska kuhinja s blagovaonicom, knjižnica, garderoba, zbornica, prostor za školsku administraciju te ulazni hol koji ima višenamjensku funkciju. Od 1991. godine škola nosi naziv po arhitektu Viktoru Kovačiću, čiji je otac porijeklom iz Prišlina.

Od 1. rujna 1980. godine svi učenici viših razreda s područja Huma na Sutli nastavu pohađaju u novoj školskoj zgradi, a novi školski prostori omogućili su organizaciju nastave i za učenike prvog do četvrtog razreda te je velik broj učenika nekadašnjeg upisnog područja škole Taborsko s područja Drajže, Klauža, Leskovog Grma i Broda krenuo u 1. razred u novu školu. Rad se prvo odvijao u dvije smjene, no zbog velikog pada broja učenika, 2007. godine prelazi se na rad u jutarnjoj smjeni. Zbog pada nataliteta, kao i zbog odlaska mladih, ali i specifičnosti života u pograničnom području, posljednjih 30 godina broj učenika se gotovo prepolovio: 1990. godine u matičnu i pet područnih škola bilo je upisano 650 učenika, a 2020. godine 342. Isto tako, zadnjih desetak godina uočen je trend smanjenja broja učenika u područnim školama te porasta broja učenika u matičnoj školi. Roditelji koji najvećim dijelom rade u humskim tvrtkama na području tzv. Broda, gdje je smještena i matična škola, svoju djecu predškolskog uzrasta upisuju u dječji vrtić u neposrednoj blizini škole, a školske obveznike u matičnu školu. Dio roditelja koristi i mogućnost uključivanja svoje djece u produženi boravak u matičnoj školi.

Svjedočimo da se zahtjevi današnjih obitelji mijenjaju i da prometna povezanost, mogućnost zapošljavanja i potreba za sigurno zbrinjavanje djece zaposlenih roditelja utječu i na postojeću mrežu škola i upisna područja. Tako je i naša škola Taborsko, kao prostorno najbliža današnjoj matičnoj školi,  školske godine 2018./2019. ostala bez i jednog učenika. Školski odbor je 8. ožujka 2019. godine morao donijeti tešku, ali neizbježnu Odluku o prestanku rada Područne škole Taborsko. Podržao je zahtjev Općine Hum na Sutli za prijenos vlasništva nad zgradom PŠ Taborsko, s nadom da će se zgrada očuvati, obnoviti i prenamijeniti za sadržaje koji će i dalje biti u funkciji edukacije i organizacije slobodnog vremena mladih te za očuvanje tradicije humskog kraja.

UČITELJSKI KADAR

Posljednjih dvadesetak godina došlo je i do većih promjena u učiteljskom kadru.

Zbog predanog i dugogodišnjeg rada u Osnovnoj školi u Humu na Sutli prepoznatljiv trag u obrazovanju mnogih generacija današnjih Humčanki i Humčana ostavili su: Rozalija Bilušić, Milica Cesarec, Alojz Čuček, Vera Kovačić, Josipa Cvek, Katica Šurbek, Marija Zitterbart, Zlata Goetz, Josip i Zorica Korbar, Vera i Vlado Kolarec, Vesna Kovačić, Nada i Stjepan Fištrek, Katarina i Tomislav Maras, Anica i Milivoj Arbanas, Ladislava Dunaj, Tatjana Žiger, Anica Tepeš, Milka Kranjc, Nikola Šiljeg, Ivan Šlogar, Slavica Špiljak, Stjepan Krklec, Antonija Habijanec, Bogdanka Šolman, Anica i Branko Flegar, Zdravka Cesarec, Katica Kunštek, Adil Skopljak, Hanna Antar, ali i mnogi učitelji koji su u humskoj školi proveli samo dio svog radnog vijeka.

Zapošljavanjem defektologinje Marije Rebić 1985. godine, a kasnije i zapošljavanjem psihologa i knjižničara organizira se rad stručne službe te se počinje intenzivnije voditi briga o učenicima s teškoćama u razvoju, nadarenim učenicima i unaprjeđenju kvalitete rada kroz dodatnu podršku učenicima i učiteljima u njihovom radu i uključivanjem u razne projekte.

Nakon ustroja matične i 5 područnih škola Osnovne škole u Humu na Sutli, školom su rukovodili Krešimir Čmelak, kao direktor od 1963.do 1971. godine, Milka Kranjc od 1971. do 1991. godine. Nikola Šiljeg bio je ravnatelj od 1991. do 1996., a Branko Flegar od 1996. do 2003.godine. Od 2003. do danas dužnost ravnateljice obnaša Biserka Špiljak.

U Humu na Sutli, 10. lipnja 2020.

                                                                                                          Ravnateljica:

                                                                                                       Biserka Špiljak, prof.